Kočerinska ploča

Kočerin je u hrvatskoj znanstvenoj javnosti poznat po znamenitoj srednjovjekovnoj kamenoj ploči s natpisom. Na njoj stoji kako je Viganj Milošević iz Kočerina pokopan na tome mjestu. Ploča se izvorno nalazila uz Vignjev stećak i tvorila s njim jedinstvenu cjelinu. Ujedno je na toj ploči i prvi spomen imena Kočerin.

Natpis iz 1404. ili 1410./1411. godine, klesan finom bosanicom kapitalom, a pisan lijepom hercegovačkom ikavicom, u cijelosti glasi: “† Va ime Otca i Sina i Svet(a)go D(u)ha. Amin’. Se leži Vig(a)n’ Milošević’. Služi banu Stipanu, i kralu T(vr’t)ku, i kralu Dabiši, i kralici Grubi, i krala Ostoju. I u to vrime doide, i svadi se Ostoja kral’ s hercegom’ i z Bosn(o)m’ i na Ugre poe Ostoja. To vrime mene Vigna doide kon’čina i legoh’ na svom’ plemenitom’ pod’ Kočerinom’. I molu vas’, ne nastupaite na me. Ja s(a)m’ bil’ kako vi este, vi ćete biti kako esam ja.”

Ploča je 1873. donesena iz Kočerinskoga polja (oko kilometar južnije od župne kuće) i uzidana u staru župnu kuću. Potom je – kada je sagrađena nova župna kuća 1927. – uzidana u zid te kuće, odmah do glavnoga ulaza u kuću. U najnovije je vrijeme izvađena iz zida pa se u prikladnome staklenom okviru čuva u Župnome uredu.

Iz spomenutoga je teksta jasno da je Kočerin bio naseljen najkasnije u 14. stoljeću, i to upravo pod tim imenom. Samo ime Kočerin izvorno je trebalo glasiti “kod čerina”, pri čemu čerin označava vodoplavno mjesto. Prema tome, Kočerin je mjesto nastalo u blizini nekoga vodoplavnog područja, primjerice močvare, ili povremeno poplavljenoga polja (“blata”).