Povijest župe Kočerin

Od najstarijih vremena do osnutka župe

Područje današnje župe Kočerin bilo je naseljeno još u pretpovijesno doba, o čemu svjedoči nekoliko gradina. Iz srednjega vijeka sačuvane su brojne nekropole sa stećcima: u Crnim Lokvama na lokalitetu Javorak, u Kočerinu na sedam lokaliteta, među kojima se ističu Lipovci u Kočerinskom polju, zatim u Ljubotićima, Podvraniću, Privalju i Mamićima. Ovi spomenici svjedoče o dugoj naseljenosti i bogatoj povijesti kočerinskoga kraja. Posebno mjesto među njima zauzima Kočerinska ploča, znameniti srednjovjekovni natpis iz 15. stoljeća.

Kočerinski je kraj stoljećima pripadao prostranoj župi Blato. Franjevci su povremeno obilazili ovdašnja naselja, a u teškim vremenima osmanske vlasti neki su se među njima ondje zadržavali i dulje. Prema sačuvanoj predaji, u Crnim Lokvama franjevci su nalazili utočište i okupljali vjernike radi slavljenja sakramenata, dok je oko 1830. godine u Ljubotićima, u dolini Kruškovac, dulje boravio kapelan blatskoga župnika, sklonjen pred osmanskim prijetnjama. Ostatci kuće u kojoj je boravio i danas svjedoče o tim vremenima.

Osnutak župe i prva župna kuća

Župa Kočerin osamostalila se 1872. godine odvajanjem od župe Široki Brijeg. Za njezin je osnutak najzaslužniji fra Lovro Sesar, rodom s Rujna, koji je postao i njezinim prvim župnikom.bPo dolasku u Kočerin fra Lovro se nastanio u skromnoj, slamom pokrivenoj kućici koju su ustupili župljani Kvesići-Sušići. Za izgradnju župnoga središta trebalo je najprije osigurati zemljište. Posredovanjem tadašnjega apostolskog vikara fra Anđela Kraljevića, fra Lovro je od Memiš-age Ćibera dobio zemljište na kojemu se i danas nalaze župna crkva i župna kuća.

Gradnja prve župne kuće trajala je od 1873. do 1878. godine. Upravo je 1873. fra Lovro dao prenijeti Kočerinsku ploču iz Kočerinskoga polja i uzidati je uz ulaz u župni stan. Ploča se danas čuva u Župnom uredu kao dragocjen spomenik povijesti i kulturne baštine ovoga kraja. Fra Ilija Leko 1883. godine obnovio je krov župne kuće i uredio novu kuhinju, a 1885. dao je sagraditi čatrnju, jer je opskrba vodom predstavljala velik problem. Zbog dotrajalosti prva je župna kuća srušena 1927. godine, kada je na istome mjestu, pod vodstvom župnika fra Ive Sliškovića, sagrađena nova kuća. Uz nju je izgrađena i čatrnja, a posađeni su i borovi.

Župna je kuća tijekom vremena više puta obnavljana i dograđivana. Veću obnovu proveo je fra Petar Krasić 1971. godine, dok su za vrijeme župnika fra Grge Martića 1966./1967. sagrađene kuća za časne sestre i manja vjeronaučna dvorana. Temeljitu obnovu i proširenje župne kuće 2002. i 2003. godine vodio je župnik fra Miro Šego.

Stara župna crkva

Stara župna crkva

Župna crkva sv. Petra i Pavla

Prvu župnu crkvu u Kočerinu sagradio je fra Ilija Leko uz pomoć franjevaca i brojnih dobročinitelja iz domovine i inozemstva. Crkva je građena od 1890. do 1892. godine, od lijepo tesanoga kamena, s malim zvonikom na pročelju. S vremenom je postala pretijesna za potrebe župe, pa ju je župnik fra Radovan Petrović pokušao proširiti. Ni prošireni prostor nije mogao zadovoljiti potrebe sve brojnije zajednice.

Gradnja nove crkve započela je u ožujku 1976. godine prema idejnom nacrtu hercegovačkoga franjevca fra Pija Nuića, inženjera arhitekture, pod vodstvom župnika fra Petra Krasića. Temelji su dovršeni do lipnja, a svečani blagoslov obavio je hercegovački provincijal fra Rufin Šilić na blagdan svetih Petra i Pavla, 29. lipnja 1976. godine. Tijekom 1976. i 1977. crkva je dobila svoju osnovnu konstrukciju, krov i kamenu oblogu koja joj daje prepoznatljiv izgled.

Poseban ukras crkve jest monumentalni lik svetoga Franje Asiškoga, koji se proteže visinom i širinom pročelnoga zida tornja. Djelo je to zagrebačkoga umjetnika Ante Starčevića. U prezbiteriju se nalazi mozaik nebeskih zaštitnika crkve, svetih apostola Petra i Pavla, rad umjetnika Zvonimira Perke.

Crkvu je 9. kolovoza 1980. godine posvetio mostarsko-duvanjski biskup Petar Čule. Sljedećega dana svečano liturgijsko slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić, uz sudjelovanje brojnih vjernika iz Hercegovine i drugih krajeva.

Na ulazu u crkveno dvorište nalazi se i znamenita skulptura „Baklja krštenja”, djelo Ante Starčevića, postavljena 1985. godine. Skulptura predstavlja umjetnički sažetak hrvatske i hercegovačke kršćanske prošlosti i sadašnjosti.

Područne crkve i kapelice

Uz župnu crkvu sv. Petra i Pavla u Kočerinu, duhovni život župe odvija se i u područnim crkvama i kapelicama u okolnim naseljima. One su mjesta okupljanja vjernika, slavljenja svetih sakramenata i njegovanja vjere koja se prenosi iz naraštaja u naraštaj.

Ljubotići – crkva sv. Ante Padovanskoga

Područna crkva u Ljubotićima, posvećena sv. Anti Padovanskomu, sagrađena je 1971. godine, a svečano otvorena 2. siječnja 1972. Blagoslovio ju je hercegovački provincijal fra Rufin Šilić. Ljubotići su danas važno mjesto okupljanja vjernika, u kojemu se sveta misa slavi svake nedjelje. Okuplja najveći broj vjernika među područnim zajednicama župe, a osobito svečano slavi svoga nebeskog zaštitnika, sv. Antu Padovanskoga.

Rujan – crkva Rođenja sv. Ivana Krstitelja

Gradnja područne crkve na Rujnu započela je 1971. godine. Premda je ubrzo bila dovršena, tadašnje su je vlasti zapečatile, pa je svečani blagoslov obavljen tek 24. lipnja 1974., na svetkovinu Rođenja sv. Ivana Krstitelja. Slavlju je nazočilo više od 2500 vjernika iz Kočerina, Posuškoga Graca i susjednih mjesta. Sveta misa u crkvi slavi se svake nedjelje, osim prve nedjelje u mjesecu, a župna zajednica osobito svečano proslavlja Rođenje svoga nebeskog zaštitnika.

Crne Lokve – područna kapelica

U Crnim Lokvama, udaljenom brdskom naselju koje je danas gotovo potpuno raseljeno, kapelica je važno mjesto okupljanja malobrojnih vjernika i očuvanja vjerske baštine ovoga kraja. Temeljito je obnovljena i proširena 2002. i 2003. godine, za vrijeme župnika fra Mire Šege, u povodu mlade mise karmelićanina o. Viktora Grbeše, čiji je otac podrijetlom iz Crnih Lokava. Godine 2004. prošireno je i mjesno groblje. Sveta misa slavi se svake nedjelje, osim prve nedjelje u mjesecu.

Podvranić – crkva bl. Alojzija Stepinca

U Podvraniću se nalazi crkva posvećena blaženomu Alojziju Stepincu. U njoj se sveta misa slavi prve nedjelje u mjesecu, okupljajući vjernike ovoga naselja na molitvu i euharistijsko slavlje.

Župa danas

Župu Kočerin čine naselja i zaseoci Potkraj, Rujan, Podvranić, Kočerin, Mamići, Ljubotići, Crne Lokve i dio Privalja.

Najstarije župne matične knjige nisu sačuvane. Prema župnim povijesnim zapisima, starije su matice uništene nakon Drugoga svjetskog rata, a sačuvane matične knjige potječu iz razdoblja nakon 1946. godine.

Povijest Kočerina obilježena je postojanom vjerom naroda i požrtvovnim radom franjevaca, koji su kroz naraštaje naviještali Evanđelje, slavili sakramente i okupljali vjernike oko Krista. Od prvih franjevačkih pohoda ovim krajem do današnje župne zajednice nastavlja se isto poslanje: čuvati vjeru, prenositi je novim naraštajima i živjeti je u svakodnevnom životu.